Početna arrow Vesti arrow Arhiva starih vesti arrow MMF predložio reformu PIO fonda
"Sindikat zahteva odredjenu dozu hrabrosti, moramo da učimo ljude da budu slobodni gradjani, da ih hrabrimo i motivišemo da se uključe u sindikalnu borbu."

Predsednik
Veljko Milošević
 
SrbijaGas
Meni
Početna
Vesti
O Sindikatu
Kontakt
Zakoni i dokumenti
pretraga
Korisni linkovi

Ugovori / Ostalo
Ugovori / adm. zabrana
Banje
Letovanje
Aktuelna putovanja
Dobrovoljno penz.osig
Solidarna pomoć

Pretraga
Google

Statistika
Google Maps

Broj posetilaca:

MMF predložio reformu PIO fonda PDF Štampaj E-pošta
Sunday, 22 September 2013

Beograd -- Međunarodni monetarni fond, čija je delegacija nedavno bila kod nas, ponudio je našoj vladi svoje viđenje moguće reforme PIO fonda.

U toj reformi, kako saznaje Politika, najveća novina izjednačavanje starosne granice za odlazak u penziju žena i muškaraca - na 65 godina. Sadašnja starosna granica za žene je 60 godina.

Predloženo je, takođe, da se minimalna starosna granica za oba pola poveća sa 58 na 60 godina, tako što bi se 2024-2027. godišnje povećavala za po pola godine. Povećanje zakonske starosne granice za odlazak u penziju na 67 godina za muškarce i žene postiglo bi se 2023-2026. godine, godišnjim povećanjem za još pola godine.
MMF-ov predlog reforme penzijskog sistema predviđa i uvođenje penala za prevremeni odlazak u penziju. Za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju penzija bi se umanjivala za šest odsto. Istovremeno, kasniji odlazak u penziju - za svaku godinu donosio bi odgovarajući procenat povećanja. Za sada nije precizirano koliko.
Predlagači smatraju da bi kombinacija izjednačavanja starosne granice odlaska u penziju žena i muškaraca i uvođenje penala donela najveće uštede.

Stav je stručnjaka MMF-a da je sadašnji penzioni sistem neodrživ. Po njima ciljano smanjivanje učešće penzija sa sadašnjih 13 na 10 odsto u bruto domaćem proizvodu moglo bi se dostići tek 2027. godine. Istovremeno, prosečna penzija bi pala sa zakonskih 60 na 43,3 odsto prosečne plate, što bi, bez sumnje, dovelo do siromašenja tog dela stanovništva. Najviše do 50 odsto prosečne plate.

U tom slučaju, sadašnja indeksacija penzija, odnosno njihovo povećavanje za procenat rasta potrošačkih cena - plus realan rast BDP-a, pod uslovom da je veći od četiri odsto godišnje - primenjivala bi se samo do 2022. godine. Posle te godine penzije bi se ravnale prema kretanju nominalnih zarada.

"Osnovna naša primedba je da je u predlogu MMF-a reč samo o promenama parametara, sa dugim rokom do postizanja efekata i, na kraju, sa socijalno neodrživim efektima", ističe ekonomista Miladin Kovačević.
"Zbog toga predlažemo da se izdaci za penzije postepeno izmeštaju iz budžeta time što bi se Fond PIO transformisao u neku vrstu investicionog fonda. Deo sredstava koji mu pripada od privatizacije uložio bi se u imovinu i korporativizaciju u javnom sektoru".
Izvor: Politika

 
 
Language
EnglishFrenchGermanItalianPortugueseRussianSpanishSerbian
Članovi smo

 

 
ramrrs


Vesti
РТС :: Вести