ULTRAZVUČNA DIJAGNOSTIKA ARTERIJA VRATA I ABDOMINALNE AORTE Jedinstvena sindikalna organizacija JP „Srbijagas“ za svoje članstvo nastavlja akciju ranog otkrivanja težih oboljenja i zajedno sa uglednom zdravstvenom ustanovom u Novom Sadu za sve zaposlene koji spadaju u rizičnu grupu radiće se dopler karotidnih arterija i dopler aorte a preglede će obavljati vaskularni hirurg prof.Dr. Janko Pasternak. Pregledi počinu u septembru i trajaće sve dokle bude prijavljenih. Prijave i druge informacije u vezi sa pregledima u kancelariji sindikata u Novom Sadu, Andrea Pašić, 021/4811-168.
Ultrazvučna dijagnostika je moderna, rasprostranjena i danas veoma pristupačna dijagnostička procedura kojom se na dokazano neškodljiv i potpuno bezbolan način mogu vizuelizovati organi i tkiva, u realnom vremenu – u momentu pregleda, i time olakšati put do tačne i precizene dijagnoze i adekvatne i blagovremene terapije. Savremeni ultrazvučni aparati zahvaljujući kombinaciji slike (morfologija) i dopler efekta mogu prikazati i funkcionalno stanje (hemodinamika) cirkulacije u određenim regionima ljudskog organizma u trenutku pregleda pacijenta. Ova dijagnostika je u svakodnevnoj primeni u kardiologiji, angiologiji, vaskularnoj hirurgiji, neurohirurgiji, gastroenterologiji, uroglogiji, ginekologiji, ortopediji, medicini rada, oftalmologiji, plastičnoj i maksilofacijalnoj hirurgiji. Zahvaljujući velikom broju informacija koje pruža, dokazanoj neinvazivnosti i mogućnosti čestih kontrola i ponovljanja pregleda, a dobijanja konačnog nalaza neposredno nakon završetka pregleda, ova metoda je postala nerazdvojni deo dijagnostike cerebrovaskularnih oboljenja i oboljenja perifernih arterija i vena. Ultrazvučni pregled magistralnih arterija vrata omogućava procenu izgleda (morfologije) i funkcije (hemodinmike) moždanih (karotidne arterije), kičmenih (vertebralne arterije) i potkjučnih arterija. Procenjuje se kolika je, njihova širina, koliki je stepen ateroskleroze, detektuju se suženja ili proširenja (aneurizme) arterijskog zida, ali istovremeno se vrši i egzaktna procena uticaja ovih promena na protok i tako se utvrđuje potencijalni rizik od mogućeg šloga. Šlog ili moždani udar u 85% slučajeva nastaje zbog zapušenja arterija koje snabdevaju mozak krvlju a to su pre svega moždane (karotidne), kičmene (vertebralne) i potkljlučne arterije. Šlog je vodeći uzrok smrtnosti žena u Srbiji a na drugom mestu u smrtnosti kod muškaraca. Srbija je na trećem mestu u svetu po smrtnosti od šloga i infarkta srca. Zbog toga se savetuje da svi muškarci stariji od 45 godina i sve žene starije od 50 godina jednom godišnje urade ultrazvučni pregled krvnih sudova vrata i abdominalne aorte, kao preventivni pregled. Ovaj preventivni pregled se savetuje i kod svih mlađih osoba koji nemaju simptome i znake bolesti krvnih sdova ali imaju više od jednog faktora rizika ateroskleroze a to su: pušenje, povišen arterijski krvni pritisak, šećerna bolest, povišene masti u krvi, gojaznost, postojanje porodične sklonosti smrtnosti od bolesti krvnih sudova. Ovaj pregled je neizostavan kao kontrolni pregled kod svih simptomatskih pacijenata bilo da se radi o oboljenju arterijskih krvnih sudova donjih i/ili gornjih ekstremiteta (koja se prepoznaje po karkaterističnim bolovima pri hodu odnosno naporu koji spontano prestaju nakon odmora ali se ubrza ponovo javljaju), bilo da se radi o pacijentima koji su imali neurološke simptome (šlog, oduzimanje ruke i/ili noge, gubitak vida na jedno oko, gubitak moći govora, vrtoglavice, nesvestice i sl. ) ili pak znaju da boluju od ishemijske bolesti srca (infarkt miokarda, angina pektoris, ishemijska kardiomiopatija). Ultrazvučni pregled arterija vrata i aorte se izvodi tako što pacijent tokom pregleda leži na leđima, dok lekar sondom ultrazvučnog aparata na koju je prethodno naneo malo gela prelazi preko kože vrata a potom i stomaka, pri čemu pacijent ne oseća nikakav bol. Pregled traje od 10 do 20 minuta, nakon čega pacijent dobija objašnjenje i pisani izveštaj. Vreme do sledećeg pregleda određuje lekar na osnovu nalaza. U slučaju normalnog nalaza kontrola može biti od 1. do 3. godine, a u slučaju patološkog nalaza za mesec dana ili za nekoliko meseci.
|